13059747_1182197378459584_1575817392_n.jpg

30/05/2016

Svaki sportista se bar jednom našao u situaciji da se tokom treninga, rekreacije, utakmice povredi teže ili lakše. Prva pomoć I prva reakcija je ta koja je bitna kako će teći dalji oporavak povređenog. Pravilna primena prve pomoći nad povredom umanjuje posledice ili vodi do totalnog oporavka.

Najčešće sportske povrede jesu prelomi, iščašenja, uganuća.

Prelomi mogu biti otvoreni – sa prekidom kontinuiteta kože i zatvoreni . Kod otvorenih postoji rana sa manjim ili većim stepenom krvarenja. Najčešće nastaju nakon pada i manifestuju se kod preloma bolom, otokom,  otežanim kretanjem, deformacijom tog dela tela. Veoma je bitno ne pomerati povređenog jer je cilj dovođenje povređenog dela tela u stanje mirovanja tokom transporta do medicinske ustanove. Kod preloma kao i kod ostalih navedenih povreda najbitniji deo  jeste imobilizacija (tj. fiksiranja povređenog dela tela), koristiite uvek paket prve pomoći, ali za imobilizaciju se mogu koristiti stare novine, daske ili bilo šta od čvrstog materijala. Imobilizacija zavisi od dela tela koji je povređen. Ukoliko je to noga, koristi se neki duži materijali, na primer daske koje treba postaviti izmedju nogu i sa spoljašne strane, dužine ukoliko je moguće od članka do iznad kuka i pričvrstiti nekim materijalom, maramom, šalom i sl. Ovakvom imobilizacijom se postiže smanjenje ili prestanak bola na mestu povrede.

Ukoliko su otvorene povrede sa velikom količinom krvi, potrebno je zavezati maramu iznad povrede, stegnuti je i na povredu postaviti sterilnu gazu i lagano previjati sterilnim zavojem, maramu otpuštati na svakih dva minuta, dok ne stigne hitna pomoć.

Ukoliko je zatvoren prelom, potrebna je, naravno, imobilizacija i konstantno hlađenje povrede i blaga ekstenzija.

Ako je povreda u gornjem delu tela, ruka se imobiliše u položaju priljubljenim uz telo savijena pod uglom od 90 stepeni u lakatnom zglobu, pričvrstiti trouglom maramom. A što se tiče povrede noge, isključivo se imobiliše u ispravljenom ležećem položaju.

Iščašenjem zgloba se gubi normalni anatomski odnos čime se javlja jak bol i deformitet pri čemu svako pokretanje pojačava bol (najčešća su u ramenu i kolenu). Imobilizacija se vrši kao i kod preloma.

Uganuća se manifestuju bolom i manjim ili većim otokom . Najčešća su uganuća zgloba gde se savetuje mirovanje sa podignutom nogom i hladnim oblogama, imobilizacija u kretanju.

Naravno, da ne zaboravimo, najpre je potrebno pozvati hitnu pomoc – 194.

13059747_1182197378459584_1575817392_n