27/08/2016

Leto je brzo prošlo i za sobom ostavilo jedan sigurno nezaboravan period, sa mnogo lepih trenutaka i uspomena. Zvanično, leto se završava 23. septembra, što znači da je pred nama još nešto manje od sunčanih mesec dana, sa visokim temperaturama i naravno, sa rekreacijom! Verujemo da su se mnogi zapitali kako izgleda pravilna hidratacija tokom letnjih meseci, koliko vode piti, da li je piti za vreme treniranja ili pak ne, pa smo stoga rešili da vam približimo ovu tematiku i razrešimo nedoumice.

Antoan de Sent Egziperi, pisac Malog Princa, se vodi obratio kroz jednu jednostavnu rečenicu i njom opisao da je baš Ona najvažnija hranjiva materija u ljudskom telu – “Ti nisi potrebna životu – Ti si život!”. Naime, muskulatura našeg tela sadrži 75% vode, mozak sadrži 76% vode, a krv čak 82% vode.
Istraživanja svetskih medicinskih instituta pokazuju da čovek unosi i do 20% vode kroz hranu. Ukoliko pojedete oko 80 grama krastavca, to je isto kao da ste popili oko jedan deci vode, još bolje! Voće, povrće i još neke bitne namirnice sadrže, pored vode, i hranjive materije koje mogu da poboljšaju performanse i zdravlje. Na primer, breskve, dinje i jagode pomažu u regulaciji pulsa i cirkulacije, dok lubenica, kivi i limun, sa njihovim i više nego značajnim sadržajem (vitaminom C), pomažu u održavanju fleksibilnosti hrskavica i kolena, a i učestvuju u zaštiti naše kože od UV zračenja, štetnog uticaja zagađenosti vazduha i znoja. Ananas i trešnje vam mogu biti od pomoći u oporavku posle treninga (sprečavaju i smanjuju upale), dok brokoli ima jedinjenja koja blokiraju gene koji su odgovorni što neke ćelije postaju kancerogene. Takođe, paradajz je bogat likopenom, koga istraživanja povezuju sa smanjenim rizikom od raka pluća, stomaka, prostate, dojki, debelog creva i grla.

Ali, kada treniramo, da li da pijemo vodu ili to pak nije zdravo?
Naime, voda se pije pre, za vreme i nakon fizičkog opterećenja. Treba je unositi neprekidno i kontinuirano. Ali posle velikih napora, treba je piti u manjim količinama.

Pored same hidracije, voda ima i jednu ne manje značajnu ulogu u toku fizičkog naprezanja, a to je hlađenje. Da bi se izbeglo pregrevanje tela, neophodno je da se unese što je moguće veća količina odgovarajuće hladne vode, ali ne ledene, da bi hlađenje tela bilo što efikasnije.

Ono što nam preti, naročito u toku letnjih meseci, i ono što bismo trebali da sprečimo jeste dehidratacija. Dehidracija je nedostatak vode u organizmu i njeni simptomi su glavobolja, grčevi u mišićima (posebno u nogama), pad krvnog pritiska, vrtoglavica i nesvestica. Ona treba da se spreči pre nego se dogodi, a ukoliko se dogodi, trebalo bi prestati sa fizičkom aktivnošću i popiti dosta tečnosti. 95% grčeva kod sportista i fizički aktivne populacije nastaje baš zbog dehidracije. Gubitak vode je najveći znojenjem. On enormno raste u nepovoljnim klimatskim uslovima, kao što su visoka temperatura i vlaga. Dehidratacija utiče izuzetno nepovoljno na sportski rezultat, jer se u prvom redu gubi brzina i eksplozivnost mišićnog rada.

Trčanje, na primer, tokom vrelih dana, kada je i visoka vlažnost vazduha, nije baš najbolje rešenje. Najbolje bi bilo da za trčanje koristite delove dana kada su temperature niže. Ako unapred znate da ćete trčati po toplom i vlažnom vremenu, dan pre treninga, pijte mnogo, ali zaista mnogo vode. Takvi vremenski uslovi mogu da utiču na telesne funkcije, pogotovo na broj otkucaja srca. Međutim, potrebe za vodom su individualne i različite od osobe do osobe te ne postoji jednak plan unosa tečnosti za sve nas.

Trčanje

Prema preporukama Evropske agencije za bezbednost hrane, preporučeni dnevni unos vode za odrasle muškarce (preko 19 godina) je 2,5 litra a za žene 2 litra. Prema istim preporukama, dnevni unos vode za adolescente se kreće u opsegu od 2,1 litra za dečake i 1,9 litra za devojčice.

Naime, ovde priči o hidrataciji i mestu vode u našem organizmu nije kraj, ali je samo dobra osnova da se zapitate jedno – Koliko ste vode vi danas uneli u svoj život ili koliko ste života vi danas uneli u sebe?

Izvor:

Trčanje